[B.A.B.E.]

Poštovana Amalia,
u postupku radi utvrđivanja bračne stečevine, mogu se kao i u svakom drugom postupku koristiti sva dokazna sredstva, uključivši i svjedoke.
Na Vama, odnosno na odvjetniku kojeg ste vjerojatno angažirali za potrebe navedenog postupka je da dovedete u pitanje vjerodostojnost svjedoka na način da ćete im na ročištu (naravno ako sud usvoji takav dokazni prijedlog) postavljati pitanja koja će ih dovesti u moguću kontradikciju ili na drugi način dovesti u pitanje njihovu autentičnost. Također ćete na ročištu imati mogućnost prigovarati njihovim iskazima. Budući da stranke za takve vrste postupaka uobičajeno angažiraju odvjetnike, upućujemo Vas da se oko strategije vođenja postupka prvenstveno obratite odvjetniku, a za slučaj da nemate odvjetnika, slobodni ste doći u naše pravno savjetovalište gdje osobno možete razgovarati s našom pravnicom s time da Vas molimo da se prethodno najavite na tel 4663666.
Srdačan pozdrav,
B.a.B.e.

[B.A.B.E.]

Poštovana Željka,
odgovor na ovo pitanje ovisi o tome imate li pravo prema bivšem suprugu postaviti stvarnopravni zahtjev, točnije zahtjev kojim tražite utvrđenje da određena imovina predstavlja bračnu stečevinu ili tražite određenu isplatu. Ako namjeravate tražiti isplatu vaš obveznopravni zahtjev bi mogao biti u zastari budući da ista nastupa pet godina nakon prestanka bračne zajednice. Ukoliko se radi o stvarnopravnom zahtjevu, zastare nema te protiv supruga i dalje možete podnijeti tužbu.
Srdačno,
B.a.B.e.

[B.A.B.E.]

Poštovana Senci,
iako ste naveli relativno malo podataka za detaljan odgovor, iz ovoga što navodite ne vidimo osnovu za bilo kakav novi postupak ili ponavljanje prethodno dovršenog postupka koji bi mogao dovesti do drugačije odluke.
Srdačan pozdrav,
B.a.B.e.

[B.A.B.E.]

Poštovana Vedrana,
S obzirom na to da imate maloljetno dijete, prvi korak je obraćanje nadležnom centru za socijalnu skrb sa zamolbom da se provede postupak obveznog savjetovanja prije razvoda braka u kojem će se utvrditi postoji li mogućnost sporazuma o skrbi za maloljetno dijete, te ukoliko postoji, potpisuje se Plan zajedničke roditeljske skrbi koji se radi ovjere predaje sudu te nakon ovjere ima snagu pravomoćne sudske odluke. Uz potvrdu plana zajedničke roditeljske skrbi, sud ujedno donosi i rješenje o razvodu braka. U odnosu na nasilje koje trpite od strane supruga, predlažemo da isto, bez odlaganja prijavite policiji i pri tome možete sugerirati testiranje na narkotike koje ukoliko ukaže pozitivan rezultat može rezultirati izricanjem mjera obveznog liječenja od ovisnosti u skladu s čl. 18 Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Ukoliko ste u Zagrebu, svakako predlažemo da dođete i osobno u savjetovalište na razgovor s pravnicom jer iz ovoga što navodite, moguće postoji i suprugova kaznena odgovornost te Vam možemo pružiti asistenciju oko sastavljanja kaznene prijave.
Srdačan pozdrav,
B.a.B.e.

[B.A.B.E.]

Poštovana Žana,

jako nam je žao da Vam se ovo dogodilo, vjerujemo Vam da se osjećate užasno, te se bojite kako će se stvar odvijati u budućnosti.
U pravnom smislu, ovdje su stvari veoma pomiješane, pa postoje situacije da u jednom tranutku iz raznoraznih razloga i nasilnik i žrtva budu ili proglašeni krivim i oslobođeni za neko svoje ponašanje, odnosno za dijelove svojeg ponašanja. Naime, prema komunalnim propisima, pas se na javnom mjestu mora voditi na uzici za pse, a vlasnik koji tako ne postupa, podliježe odgovornosti prema komunalnim propisima i može biti sankcioniran.
Međutim, s druge strane, jedino tko u pravnom smislu može kažnjavati vlasnika za ovaj njegov propust odnoso kršenje komunalnih propisa jesu nadležna tijela, nitko nema pravo u navodnoj zaštiti poretka ili propisa samovoljno uzimati pravdu u svoje ruke na bilo koji način, a najmanje ima pravo u navodnoj zaštiti prava povrijeđivati neko drugo dobro, npr. Vašu životinju, što je taj čovjek učinio. Dakle, u istoj toj situaciji ono postaje odgovoran za ovu njegovu samovolju i njegovo vlastito nasilje, koje sa Vašim protupravnim puštanjem psa nema veze.

S treće strane, još manje ima pravo nasilno reagirati na bilo koji način, od verbalnog nasilja do fizičkog (kako je postupio on), što mi se čini vrhunac protupravnosti u ovom slučaju, radi čega imate pravo protiv njega pokrenuti kako kazneni, tako i građanski postupak radi naknade štete. S time u vezi, svakako pribavite liječničku dokumentaciju gdje će biti ikonstatirane Vaše povrede, te se javite policiji sa tim ispravama. Naime, ukoliko se radi o teškim tjelesnim povredama policija protiv njega mora podnijeti kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetništvu, a ukoliko se radi o lakim tjelesnim ozljedama kazneni progon je prepušten Vama jer se radi o kaznenom dijelu koje se goni po privatnoj inicijativi oštećenika. Svakako tražite od policije informaciju što će sa njegocvim fizičkim napadom poduzeti. Ako i pokrenu postupak protiv vas radi kršenja komunalnih propisa vezano uz psa, to nikako ne opravdava postupak nasilnika da vas tuče, niti ne opravdava policiju da protiv nasilnika pokrene službeno kazneni postupak ako se radi o takvom kaznenom djelu (teška tjelesna povreda). Građanski postupak radi naknade štete u cijelosti se pokreće temeljem Vaše privatne inicijative. Za to je važno da imate što iscrpniju liječničku dokumentaciju od konstatiranja prvih povreda, do kasnijeg liječenja kako u fizičkom, tako i u psihološkom smislu, budući evidentno trpite strah.

Radi se o pravno složenom slučaju, pa ne bi bilo loše da ipak osigurate sebi pravnu pomoć u vidu savjetovanja, zastupanja i pravne pratnje odvjetnika. Naime, ovo su samo temeljne informacije da znate od kuda krenuti.
Srdačan pozdrav, B.a.B.e.

[B.A.B.E.]

Poštovana Emilija,
ne postoji “privremena mjera razvrgavanja braka”.
Postoji privremena mjera radi donošenja odluka o roditeljskoj skrbi o malodobnom djetetu (članak 529. Obiteljskog zakona) koji postupak se pokreće PRIJE pokretanja brakorazvodnog postupka (u ovoj fazi ste Vi dok čekate okončanje postupka obveznog savjetovanja) ili ZA VRIJEME brakorazvodnog postupka.

Prijedlog za donošenje rješenja o privremenoj mjeri podnosi se nadležnom sudu (u Zagrebu su to Općinski građanski sud Zagreb ili Općinski sud u Novom Zagrebu, zavisno od mjesta prebivališta) u kojem je onaj koji traži donošenje privremene mjerre “predlagatelj”, a protivna strana je “predloženik”.
Naziv prijedloga je: PRIJEDLOG RADI DONOŠENJA RJEŠENJA O PRIVREMENOJ MJERI
Potrebno je opisati radi čega se mjera traži. Navodi se da su stranke u fazi prije postupka razvoda braka, da ne mogu postići sporazum oko roditeljske skrbi o malodobnnom djetetu (prvenstveno da se ne mogu sporazumjeti s kime od njih će zajedničko dijete stanovati niti tijekom razvoda, niti nakon razvoda braka, da se radi toga i osogiranja mira djetetu traži donošenje privremene odluke o roditeljskoj skrbi u vidu privremene mjere koja će biti na snazi dok se ne okonča postupak razvoda braka između stranaka.
U prijedlogu za privremenu mjeru svakako je potrebno predložiti:
1. s kojim od roditelja će dijete stanovati i na kojoj adresi do okončanja brakorazvodnog postupka,
2. kako će se (dani – tjedan, vikendi, blagdani, školski praznici i sati) odvijati tzv. osobni odnosi s drughim roditeljem s kojim dijete neće stanovcati, i
3. koliko je taj drugi roditelj u obvezi doprinositi za uzdržavanje djeteta.
4. da privremena mjera stupa na snagu odmah i ostaje na snazi do okončanja brakorazvodnog postupka.

U prijedlogu je potrebno predložiti da se saslušaju stranke, te da se pribavi prijedlog i mišljenje nadležnog centra za socijalnu skrb.

Srdačan pozdrav,
B.a.B.e.

[B.A.B.E.]

Poštovana Manuela,

nakon što smo pročitali navode iz Vašeg priloženog dopisa, možemo samo reći da se radi o ozbiljnom protupravnom ponašanju sa ozbiljnim elementima nasilja. Jedino što Vam možemo i moramo savjetovati da se žurno javite u nadležnu 6. policijsku postaju Novi Zagreb, da počinitelja podnesete prijavu i tražite njihovo žurno postupanje. Ono što navodite da su Vam policajci rekli i način kako su se, prema Vašim navodima, ponašali nedopušteno je i nezakonito. Stoga, osim prijave počinitelja, imate pravo i to Vam savjetujemo da cijeli ovaj događaj, a osobito opisano postupanje policije, prijavite pisanim putem kako policiji ponovno (sada pisanim putem), ali svakako sastavite i pisanu prijavu na nezakonito postupanje policije i ovu prijavu proslijedite rukovoditelju VI. policijske postaje PU Zagrebačke, kao i načelniku cijele PU Zagreebačke, kao i Službi na unutarnju kontrolu PU Zagrebačke. Svi mailovi dostupni su na policijskim internet strancama.
Dakle, jako je važno da cijeli događaj prijavite pisanim oputem temeljnoj policiji – VI Policijskoj postaji, zatim njezinom rukovoditelju, zatim rukovoditelju cijele PU Zagrebačke i posebnoj Službu za unutarnju kontrolu MUP RH. Bitno je da sve ovi primatelji dobiju primjerak Vaše pisane prijave vezano uz nasilnika, ali i primjerak Vaše pisane prijave vezane uz policiju.
Prema našem iskustvu, policija je izvanredno dobro informatički i organizaciono povezana, sasvim sigurno ćete dobiti povratni odgovor. Posebno svima napišite velikim slovima i kao upozorenje da se radi o teškom i upornom nasilju, da vam je ozbiljno prijetio i da se bojite za svoj život.
Ako želite, pošaljite primjerak ove pošte i Ravnateljstvu policije, kao i ministru Božinoviću ( policija na svojim stranicama ima navedene sve mail adrese). Budite sasvim sigurni da će reagirati, bilo bi nam drago da nam povratno javite kako se stvari odvijaju.
I savjet na kraju i za ovaj slučaj, a i inače: Znamo da postoje situacije kada nemate prilike pisano prijaviti neku povredu, ali je uvijek dobro cijelu stvar i pisano prijaviti, imate dokaz da je tome tako, a nitko ne može reći da nije primio.
Dakle, ovaj Vaš priloženi dopis, uz prijavu na postupanje policije, samo proslijedite na gore navedene adrese.
Srdačan pozdrav, B.a.B.e.

[B.A.B.E.]

Poštovana Ines,

dostavljam dopunu odgovora, nakon što ste nam dostavili tražene informacije o okolnostima pod kojima ste sa bivšim suprugom zaključili bračni ugovor, sa čime danas niste zadovoljni. Na žalost, obrazloženje da u vrijeme sklapanja ugovora “niste objektivno razmišljali” prema našem stajalištu i sudskoj praksi nije dovoljno dobar razlog radi kojeg biste mogli tražiti poništenje sklopljenog ugovora. Osobito, što ste u vrijeme njegovog sklapanja imali odvjetničku pomoć, pa ne možete reći da niste bili pravno informirani. Činjenica da Vam je tadašnja odvjetnica savjetovala da s “bolje nagoditi, a ne ići na sud” sama po sebi ne znači da Vas je loše savjetovala. Bračne imovinske parnice su izuzetno dugotrajne, mukotrpne i jako skupe, pa odvjetnici često savjetuju strankama da se nagode, upravo da izbjegnu dugorajnost postupaka i teški financijski teret za stranke, što sve svakako ima utjecaja na odluku da li će se netko nagoditi ili ne. Često se u pravosudnim krugovima čuje izreka ” bolje mršava nagodba, nego debela parnica”, jer nagodba ipak znači da će stranka nešto dobiti, možda manje od onog što bi dobila na sudu, ali će dobiti odmah. Da li se to može primijeniti na vaš slučaj ne znamo, jer ne znamo činjenice, ali samo želimo reći da odvjetnička suglestija o tome da je bolje zaključiti nagodbu nego voditi spor, nikako ne znači automatizmom da odvjetnik nije postupak u vašem najboljem interesu.

Što se tiče pobijanja sklopljenog ugoovora, razlozi sa pobijanje su navedeni u Zakonu o obveznim odnosima (ZOO), vrlo su jasno navedeni, te se ne mogu tumačiti općenito i široko, u skladu sa raspoloženjima i objketivnom ili neobjektivnom razmišljanju neke stranke, već se prosuđuju jako objektivno, a i rokovi za pobijanje su vrlo kratki.
Dakle, razlozi za pobijanje ugovora iz ZOO da je
a) stranka imala ograničenu poslovnu sposobnost ( to kod vas nije slučaj) I
b) da su postojale tzv. mane volje- prijetnja, zabluda ili prijevara.

Prijetnja postoji ako je netko prijetnjom izazvao strah što je dovelo do sklapanja ugovora, strah mora biti opravdan, što znači da je ugrožen život, tijelo ili neko drugo značajno dobro ugovaratelja, te mora postojati tzv. uzročna veza između zastrašivanja i ugoovora. Zabluda postoji ako se odnosi na objekt ugovora, ako postoji zabluda o bitnim svojstvima ili zabluda o osobi suugovaratelja (prema Vašim navodima, ne radi se o tome). I končano, posljednja mana volje kao uvijet za eventualno pobijanje ugovora je prijetnja, ovdje se rado o namjerno izazvanoj i održavanoj zabludi jedne osobe da prevarom navede drugu na sklapanje ugovora.

Ono što je važno oko ovog pitanja su rokovi u kojima se ima pravo zahtijevati poništaj sklopljenog ugovora, a koje pravo prestaje istekom jedne godine od dana saznanja za razlog pobojnosti – tzv. SUBJEKTIVNI ROK, a svakako istekom tri godine od dana sklapanja ugovora (OBJEKTIVAN ROK).

Ovo su temeljne imformacije o institutu pobojnosti, prema onome što ste nam naveli, ipak se kod vas ne bi radilo o tome, već o tome da ste u trenutku sklapanja ugovora bili svjesni svih njegovih posljedica i okolnosti, ali ste ugovor ipak potpisali, ali ste mešutim, danas time nezadovoljni. S time u vezi, spomenuli smo Vam da svi mi kada nešto potpisujemo moramo paziti što potpisujemo, budući u konačnici snosimo teret posljedica. Međutim, dali smo vam ipak informacije o institutu pobojnosti ugovora, nema nikakve zapreke da cijeli slučaj u tom svjetlu još jednom promotrite u detaljnom savjetovanju sa odvjetnikom po vašem izboru s kojim ćete ramotriti sve konkretne elemente upravo vašeg slučaja, te s njime zajedno donijeti odluku da li ćete se upustiti u taj postupak ili ne, naravno, ukoliko ste još u zakonskim rokovima da to možete učiniti.
Srdačan pozdrav,
B.a.B.e.

[B.A.B.E.]

Poštovana Ines,
u pojedinim dijelovima navodi Vašeg obraćanja nisu posve jasni, ali ćemo nastojati odgovoriti Vam na postavljena pitanja što je više moguće.
U prvom redu, navodite da ste sa bivšim suprugom ” … ste potpisali ugovor s kojim ste se odrekli i onoga što vam zakonski pripada…” . Stoga, zaključujemo da ste sa suprugom potpisali ugovor odnosno bračni ugovor kojim ste ste sa njime definitivno uredili sve vaše imovinske odnose s naslova vaše bračne stečevine odnosno imovine koju ste stekli zajedničkim radom tijekom trajanja bračne zajednice.
Bez obzira što navodite da ste imali odvjetnicu i da se radi o tome da ste potpisali ugovor kojim ste se odrekli i onog što vam zakonski pripada, Vi ste punoljetna i poslovno sposobna osoba, te se smatra da je ono što ste potpisali vjerodostojno i valjano. Dakle, ako ste potpisali bračni ugovor (ili bilo kakav drugi ugovor ili ispravu) svojom voljom (bez prinude, prijetnje, zablude), onda takva isprava ima pravnu snagu.

Dakle, ove kuće koje spominjete, ne razumijemo da li se radi o jednoj ili dvije kuće, te čiji roditelji su kome što dali, na jednom mjestu navodite da su njemu roditelji ostavili više od 100.000 kuna, a na drugom mjestu da su Vama roditelji pomogli sa 70.000 kuna, ponavljamo ne razmijemo o čemu se radi. Ako se radi o nekretninama ili nekretnini koja nije bila obuhvaćena gore navedenim ugovorom, a radi se o bračnoj stečevini, onda o tome još možete raspravljati – dogovorom s njime ili sudom. Međutim, ako se radi o imovini koja je obuhvaćena ugovorom koji ste vi potpisali, a koju imovinu ste ugovorom, dakle, vašim dogovorom, rasporedili, a nije bilo gore navedenih tzv. mana volje, onda taj ugovor više ne možete problematizirati. Prije svega, u životu i pravu se smatra da odrasla osoba pristaje i odgovara za ono što potpisuje.

Svaki supružnik ima prava s osnova bračne stečevine sa drugim supružnikom i zakon ih smatra suvlasnicima na jednake dijelove, a ukoliko nisu dogovorili drugačije. Dakle, ponavljamo što je nejasno u Vašem pitanju: Da li ste Vi iz pozicije suvlasnice na imovini na jednake dijelove potpisali ispravu kojom utvrđujete drugačiji suvlasnički omjer ili omjer u kojem uopće nemate nikakvog suvlasništva, ili to niste učinili ?

Tek kada saznamo sve točne činjenice, možemo Vam dati i besprijekorno točni odgovor. Ako ga zatrebate, slobodno nam se ponovno obratite.
Srdačno i lijep pozdrav

[B.A.B.E.]

Poštovana Lara,
dostavljamo odgovore na Vaša pitanja, onim redom kako su pitanja postavljena:

1. Iz Vašeg pisma zaključujemo da imate jedno malodobno i jedno punoljetno dijete. U postupku razvoda braka, pa tako i u sporazumnom razvodu braka o čemu želite informacije, odlučuje se samo o uzdržavanju malodobnog djeteta.

Par riječi o uzdržavanju punoljetnog djeteta. Punoljetno dijete ima pravo na uzdržavanje do kraja redovitog školovanja i jednu godinu nakon toga (ukoliko se u tom razdoblju ne zaposli i nema primanja), ali punoljetno dijete svoje uzdržavanje od roditelja ostvaruje ili dogovorom s roditeljima ili u posebnom parničnom postupku, na način da podnese tužbu protiv roditelja koji bi ga trebali uzdržavati. Za razliku od situacije kada je dijete maloljetno, pa ga je novčano dužan uzdržavati samo roditelj koji ne stanuje s djetetom (drugi roditelj koji stanuje sa djetetom uzdržava dijete svojim radom), punoljetno dijete su dužni financijski uzdržavati oba roditelja, i otac i majka, u skladu s djetetovim potrebama i svojim mogućnostima, uz prednje navedene uvjete: do završetka redovitog školovanja ( srednjoškolskog ili visokoškolskog) i godinu dana nakon toga ukoliko u tom razdoblju ne radi, niti ne osvaruje prihode. Nakon toga, pravo punoljetnog djeteta na uzdržavanje prestaje.

Ukoliko ste postigli sporazum o razvodu braka i o tome da će malodobno dijete ostati stanovati sa Vama, svakako je potrebno da postignete sporazum i o ostalim pitanjima da biste razvod braka mogli sporazmno okončati. Radi se o slijedećim pitanjima:
– s kojim roditeljem će stanovati zajedničko malodobno dijete, na kojoj adresi će biti prijavljeno prebivalište djeteta,
– vrijeme koje će malodobno dijete provoditi sa svakim od roditelja ( tzv. osobni odnosi sa drugim roditeljem)
– uzdržavanje malodobnog djeteta koji iznos je dužan plaćati roditelj koji ne stanuje sa djetetom (mjesečna visina, dospijeće i način plaćanja),
– način međusobne roditeljske komunikacije vezano uz dijete i
– način rješavanja budućih sukoba oko djeteta (obiteljska medijacija, zajednički odvjetnik ili sud).

Postupak sporazumnog razvoda braka ima dvije obvezne faze:
I). faza obveznog savjetovanja pred nadležnim centrom za socijalnu skrb i
II) sudski postupak.

Postupak obveznog savjetovanja Zahtjev za obvezno savjetovanje predajete u Vašem centru za socijalnu skrb, a cilj postupka je postići sporazum i zaključiti tzv. PLAN O ZAJEDNIČKOJ RODITELJSKOJ SKRBI. Plan sami ispunjavate prema prethodnom dogovoru (pitanja koja sam vam naznačila), a možete unijeti i još neke sporazume, ako se tako dogovorite, međutim, to nije nužno. U planu je neophodno unijeti dogovor o prije navedenih pet točaka. U postupku ćete plan sastaviti i u CSS potpisati u 5 primjeraka. Nakon toga, postupak u CSS će završti na način da će Vam CSS uručiti IZVJEŠĆE O PROVEDENOM OBVEZNOM SAVJETOVANJU ( u kojem će biti utvrđeno da ste postigli sporazum o planu). Time je postupak obveznog savjetovanja okončan.

Sudski postupak pokrećete nakon toga sporazumnim prijedlogom za razvod braka i prijedlogom radi odobrenja plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi. U sporazumnom prijedlogu ćete navesti da sporazumno predlažete da sud brak razvede i odobri zaključeni plan koji ćete priložiti u svih 5 primjeraka, zajedno sa izvješćem o provedenom obveznom savjetovanju, vjenčanim listom i rodnim listom za malodobno dijete. Sud će vas pozvati na ročište, pitati da li ostajete kod toga, te odmah donijeti rješenje o razvodu braka i odobrenju plana, te vam svakome uručiti po jedan primjerak.

Dakle, sve odluke u sporazumnom razvodu braka donose se na temelju sporazuma stranaka, pa je bitno da tijekom razgovora sa suprugom već prije pokretanja postupka postignete korektan i zakonit dogovor oko visine uzdržavanja.
Visina uzdržavanja za dijete se određuje s obzirom na potrebe djeteta i mogućnosti roditelja (u koje me ulazi samo plaća, već ukuni prihodi, mogućnosti stjecanja dodatne zarade, imovina iz koje može ostvarivati prihode i drugo). Da bi se praksa ujednačila nadležno Ministarstvo svake godine do 01.04. donosi dvije Odluke – o prosječnim potrebama malodobnog djeteta i o minimalnim potrebama, na temelju kojih odluka roditelji dogovaraju uzdržavanje, odnosno sud donosi odluku o uzdržavanju (ukoliko nema dogovora roditelja). Obje odluke dostavljamo Vam u prilogu, znanja i uvida radi, radi se o Odlukama upravo za ovu 2020. godinu.

Odgovor na pitanja pod 2. i 4.
Oba pitanja odnose se na pitanje utvrđenja i diobe bračne stečevine (to je zajednička imovina stečena zajedničkim radom za vrijeme trajanja bračne zajednice). I u ovom slučaju zakon (Obiteljski zakon) Vam dopušta da se dogovorite na način kako god smatrate za shodno ili pravedno. Zakon dozvoljava da utvrdite drugačije suvlasničke omjere, ali tako niste dogovorili, onda se smatra da ste na sveukupnoj imovini suvlasnici na jednake dijelove. Dakle, ukoliko je firma (trgovačko društvo) osnovano tijekom trajanja bračne zajednice, smatra se bračnom stečevinom, a Vi suvlasnicom u 1/2 dijela. Ukoliko sa suprugom o utvrđenju i diobi vaše bračne stečevine postignete sporazum, što vam svakako savjetujemo ako je moguće, onda trebate zaključiti tzv. Bračni ugovor (pisana forma, ovjereni potpisi kod JB) kojom ispravom možete urediti svoje imovinskopravne odnose kako god želite. U pogledu dugova, ako uzimate nešto od imovine (npr. firmu), naravno da preuzimate i dugove za svoju imovinu u onom dijelu u kojoj se smatrate ili postajate vlasnik, kao uostalom i svu dobit u tom dijelu. Vidite što Vam se u tom dijelu više isplati.
Ukoliko ne postignete sporazum oko imovine, jedini način je pokretanje sudskog postupka, interesirajte se kod Hrvatske odvjetničke komore da li udovoljavate uvjetima za tzv. besplatnog punomoćnika.
Kao i u pogledu razvoda braka, ukoliko ima bilo kakve šanse za iole pravičnu podjelu, savjetujemo vam da se dogovorite. Imovinske parnice su vrlo komplicirane, dugotrajne i skupe.

Točka 3.
Viđanje roditelja sa djetetom s kojim ne stanuje (osobni odnosi), kao i druga vrsta komunikacije (pozivi i slično) do donošenja sudske odluke dogovaraju se ili dogovorno među roditeljima ili rješenjem o privremenoj mjeri koji donosi sud i koja ostaje na snazi do donošenja konačne sudske odluke. Međutim, privremena mjera se uobičajeno traži u situacijama kada se roditelji svađaju i ne mogu dogovoriti oko ovog pitanja, nekako nije logično da biste se vi oko svega dogovorili (oko razvoda i oko imovine) a da se ne biste mogli dogovoriti oko viđanja djeteta u međuvremenu.

Nastojali smo odgovoriti na sva Vaša pitanja, lijep pozdrav,
B.a.B.e.

[B.A.B.E.]

Poštovana Vedrana,
ukoliko je ta gospođa prema svojem suprugu/bivšem suprugu, a ranijem vlasniku nekretnine, imala bilo kakva potraživanja s naslova njihove bračne stečevine, to je imala pravo problematizirati pokretanjem odgovarajućeg postupka protiv njega radi utvrđenja. To se uobičajeno čini na način da je kao tužiteljica trebala pred nadležnim sudom pokrenuti postupak radi utvrđenja njuezinog određenog suvlasničkog prava na nekretnini, uobičajeno se od suda traži donošenje privremene mjere zabrane otuđenja i raspolaganja onog dijela nekretnine koje se traži tužbom, koja privremena mjera se upisuje u zemljišne knjige. U tom slučaju, nekretnina se ne može niti prodati.

Jednako tako, tužitelj ima pravo odmah prilikom podnošenja tužbe u zemljišnim knjigama upisati tzv. zabilježbu spora, na koji način se svim trećim osobama čini razvidnim podatak da je nekretnina pod sporom. U tom slučaju, a ukoliko kupac kupi takvu nekretninu, može imati problema jer može snositi posljedice u slučaju da tužitelj uspije u sporu, jer je faktično znao da se spor vodi.

Međutim, iz Vašeg pisma proizlazi da u slučaju Vaše prijateljice nije došlo niti do jednog od ovih slučaja, već da je ona nekretninu kupila sasvim normalno od vlasnika koji je bio upisan kao vlasnik u zemljišnim knjigama, bez bilo kakvih tereta ili ograničenja u njegovom raspolaganju. Stoga, a prema načelu tzv. povjerenja u zemljišne knjige, u tom slučaju Vaša prijateljica ne može biti odgovorna niti snositi bilo kakve posljedice za ranije neriješene odnose između bivšeg vlasnika i njegove bivše supruge.

Naime, bivša supruga ranijeg vlasnika nije imala nikakve zapreke da pravodobno tuži bivšeg supruga ili da poduzme bilo kakve druge radnje protiv njega da bi svim trećim osobama učinila razvidnom informaciju da iz predmetne nekretnine nešto potražuje, a što prema Vašim navodima nije učinila.
Lijep pozdrav,
B.aB.e.

[B.A.B.E.]

Poštovana Jasna,

ukoliko je ta gospođa prema svojem suprugu/bivšem suprugu, a ranijem vlasniku nekretnine, imala bilo kakva potraživanja s naslova njihove bračne stečevine, to je imala pravo problematizirati pokretanjem odgovarajućeg postupka protiv njega radi utvrđenja. To se uobičajeno čini na način da je kao tužiteljica trebala pred nadležnim sudom pokrenuti postupak radi utvrđenja njuezinog određenog suvlasničkog prava na nekretnini, uobičajeno se od suda traži donošenje privremene mjere zabrane otuđenja i raspolaganja onog dijela nekretnine koje se traži tužbom, koja privremena mjera se upisuje u zemljišne knjige. U tom slučaju, nekretnina se ne može niti prodati.

Jednako tako, tužitelj ima pravo odmah prilikom podnošenja tužbe u zemljišnim knjigama upisati tzv. zabilježbu spora, na koji način se svim trećim osobama čini razvidnim podatak da je nekretnina pod sporom. U tom slučaju, a ukoliko kupac kupi takvu nekretninu, može imati problema jer može snositi posljedice u slučaju da tužitelj uspije u sporu, jer je faktično znao da se spor vodi.

Međutim, iz Vašeg pisma proizlazi da u slučaju Vaše prijateljice nije došlo niti do jednog od ovih slučaja, već da je ona nekretninu kupila sasvim normalno od vlasnika koji je bio upisan kao vlasnik u zemljišnim knjigama, bez bilo kakvih tereta ili ograničenja u njegovom raspolaganju. Stoga, a prema načelu tzv. povjerenja u zemljišne knjige, u tom slučaju Vaša prijateljica ne može biti odgovorna niti snositi bilo kakve posljedice za ranije neriješene odnose između bivšeg vlasnika i njegove bivše supruge.

Naime, bivša supruga ranijeg vlasnika nije imala nikakve zapreke da pravodobno tuži bivšeg supruga ili da poduzme bilo kakve druge radnje protiv njega da bi svim trećim osobama učinila razvidnom informaciju da iz predmetne nekretnine nešto potražuje, a što prema Vašim navodima nije učinila.
Lijep pozdrav, B.aB.e.

[B.A.B.E.]

Poštovana Marija,

iskreno nam je žao da ste u ovako teškoj situaciji.
Ukoliko ste donijeli odluku o razvodu braka, budući imate malodobnu djecu, prije sudskog postupka potrebno je da pokrenete postupak tzv. obveznog savjetovanja prije razvoda braka. Ovaj postupak pokrećete u nadležnom centru za socijalnu skrb prema mjestu Vašeg prebivališta. U prilogu ovog odgovora Vam dostavljamo formular koji trebate ispuniti i predati centru da bi se postupak pokrenuo, vrlo je jednostavno, pa ćete ga sasvim sigurno uspješno ispuniti.
Ovaj postupak obveznog savjetovanja se ne bavi “spašavanjem braka” ili tome slično, već služi isključivo da Vi kao bračni drugovi pokušate postići sporazum oko Vaše zajedničke malodobne djece u vidu sklapanja tzv. plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi. Ono što se minimalno trebate pokušati dogovoriti u okviru mogućnosti sklapanja plana jest pet temeljnih pitanja:
1. mjesto/adresa stanovanja djece nakon razvoda braka, odnosno prebivalište djece kod jednog od roditelja,
2. vrijeme koje će djeca provoditi s drugim roditeljem (tzv. osobni odnosi),
3. način međusobne komunikacije roditelja oko djece,
4. uzdržavanje djece od strane onog roditelja s kojim neće stanovati,
5. način rješavanja budućih sukoba.
Ukoliko uspijete sa suprugom ova pitanja dogovoriti, zaključite ovaj plan, ispunite ga u 5 primjeraka, od CZSS ćete dobiti Izvješće da ste plan zaključili, nakon čega pred sudom podnosite sporazumni prijedlog za razvod braka i radi odobrenja zaključenog plana.
Suprotno tome, ukoliko se sa suprugom ne možete dogovoriti oko sadržaja plana, pa ga u postupku obveznog savjetovanja ne zaključite, također ćete oko toga pred CZSS dobiti Izvješće, način čega brakorazvodni postupak pred sudom pokrećete parničnom tužbom.

Dakle, način kako ćete se razvesti ( sporazumno ili u sudskom parničnom postupku) zavisi od toga da li ste sa suprugom zaključili plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ili ne.

U pogledu nasilja koje trpite ne možemo Vam ništa drugo savjetovati nego da u svakom slučaju obiteljskog nasilja koje je nedopušteno i kažnjivo (a u njega se ubrajaju i ružne i vulgarne riječi koje Vam suprug govori) zatražite žurnu intervenciju policije.
Nasilje u obitelji je kažnjivo, pa će policija izići na lice mjesta i protiv njega pokrenuti prekršajni ili kazneni postupak radi obiteljskog nasilja prema Vama, počinitelju nasilja mogu se izreći i niz mjera usmjerenih prema prestanku nasilja (obvezno psihijatrijsko liječenje, liječenje od alkoholizma, zabrana približavanja, udaljenje nasilnika i kuće i slično). Svakako Vam savjetujemo da nasilnika prijavite policiji.

O svim drugim detaljima budućih postupaka možete zatražiti i naše besplatno pravno savjetovanje, na koje se možete naručiti na telefonske brojeve naše Udruge dostupne na internetu.
Srdačno VAs pozdravljamo, želimo sve najbolje i ohrabrujemo Vas u tome da izaberete život bez nasilja i uvreda.

Lijep pozdrav,
B.a.B.e.

[B.A.B.E.]

Poštovana Anita,

iz Vašeg pisma ne vidimo u kojoj ste točno fazi brakorazvodnog postupka. Pretpostavljamo da je postupak obveznog savjetovanja pred centrom za socijalnu skrb okončan na način da sa suprugom niste uspjeli zaključiti plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, pa da se sada nalazite u postupku razvoda pred sudom u kojem ne možete postići dogovor oko pitanja vezana uz roditeljsku skrb o djeci.
U pogledu psihičkog zlostavljanja koje trpite, ne možemo ništa drugo nego Vam ozbiljno sasvjetovati da protiv njega pokrenete podnesete policiji prijavu radi nasilja u obitelji, a policija će zavisno od okolnosti slučaja (težine, upornosti, obilježja djela, eventualno ranijeg nasilja) donijeti odluku da li će protiv njega pokrenuti kazneni ili prekršajni postupak.
U slučaju da do okončanja brakorazvodnog postupka nemate sporazuma o tome s kojim od vas će djeca živjeti, a očigledno je da je u Vašem slučaju tome tako (vidljivo iz činjenice da je samovoljno uzeo jedno od djece da živi sa njime), imate pravo pokrenuti hitan postupak radi donošenja tzv. privremene mjere koja će biti na snazi do pravomoćnog okončanja brakorazvodnog postupka. Ovaj postupak radi donošenja privremene mjere o pitanjima s kojim od vas će stanovati zajednička djeca, o osobnim odnosima s drugim roditeljem i o uzdržavanju djece imate pravo pokrenuti i prije brakorazvodnog postupka ili tijekom trajanja ovog postupka, a sud je dužan postupati hitno. U tom postupku, sud će zatražiti prijedlog i mišljenje centra za socijalnu skrb.

Svakako je Važno da o Vašoj situaciji žurno obavijestite i nadležni centar za socijalnu skrb, budući oni imaju mnoštvo instrumenata na postupanje u ovakvim situacijama – i sami mogu sudu predlagati donošenje privremene mjere, mogu dijete uputiti na psihologijsku odnosno multidisciplinarnu obradu pred zdravstvene stručnjake i stručnjake mentalnog zdravlja ( u gradu Zagrebu, to uobičajeno čini Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba) a radi vaših navoda o emocionalnom pritisku koji otac vrši na dijete, potom centar za socijalnu skrb može izreći mjeru stručne pomoći u vršenju roditeljske skrbi.

Međutim,svakako smatramo najvažnijim nasilnog supruga što hitnije prijaviti policiji, naime, redarstvena tijela vrlo hitno postupaju u tim slučajevima, osobito u ovako ozbiljnom slučaju kao što je Vaš.

Srdačan pozdrav,
B.a.B.e

[B.A.B.E.]

Poštovana Mia,
Prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji koji uređuju područje o kojem ste nas upitali, vrlo jasno je propisan krug osoba tzv. uže obitelji koje imaju pravo na obiteljsku mirovinu iza:
a) umrlog hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata odnosno iza
b) umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.

Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata propisuje da su:

1. članovi uže obitelji umrlog hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata:

• ako ste bračni ili izvanbračni drug umrlog hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata kojem je do smrti bilo priznato pravo na doplatak za njegu i pomoć druge osobe, a koji je umro zbog bolesti ili ozljede nastale izvan okolnosti obrane suvereniteta Republike Hrvatske, možete ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu kada navršite 40 godina života.
• ako ste djeca umrlog hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata kojem je do smrti bilo priznato pravo na doplatak za njegu i pomoć druge osobe, a koji je umro zbog bolesti ili ozljede nastale izvan okolnosti obrane suvereniteta Republike Hrvatske, imate pravo na obiteljsku mirovinu za vrijeme redovitog školovanja i nakon završetka ili prekida redovitog školovanja ako niste zaposleni ili korisnici mjere stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, a najduže 12 mjeseci nakon završetka ili prekida redovitog školovanja odnosno najkasnije od dana navršetka 26. godine života, a da su

2. članovi uže obitelji umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata:
• ako ste bračni ili izvanbračni drug umrlog hrvatskih branitelja (koji nema status smrtno stradalog ili statusa HRVI iz Domovinskog rata) pravo na obiteljsku mirovinu možete ostvariti s navršenih 50 godina života pod uvjetom da ste u trenutku smrti hrvatskog branitelja imali navršenih 40 godina.ako ste djeca umrlog hrvatskih branitelja (koji nema status smrtno stradalog ili statusa HRVI iz Domovinskog rata) imate pravo na obiteljsku mirovinu za vrijeme redovitog školovanja i nakon završetka ili prekida redovitog školovanja ako niste zaposleni ili korisnici mjere stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, a najduže 12 mjeseci nakon završetka ili prekida redovitog školovanja odnosno najkasnije od dana navršetka 26. godine života.

U oba slučaja, a da biste ostvarili pravo na obiteljsku mirovinu, prije svega je potrebno da ste bili bračni ili izvanbračni drug umrlog hrvatskog branitelja ili umrlog hrvatskog ratnog vojnog invalida.
U Vašem pismu nedvojbeno potvrđujete da ste se sa suprugom, prije njegove smrti, pravomoćno razveli, pa ste, dakle, činjenicom razvoda izgubili status bračnog druga. Ujedno, prema ostalom što navodite u pismu, stajališta smo da se ne može raditi niti o Vašem statusu izvanbračnog druga. Stoga, prema našem stajalištu koje se temelji na jasnim odredbama ovog Zakona, ne ostvarujete pravo na obiteljsku mirovinu, budući u trenutku smrti Vašeg bivšeg supruga niste imali status člana uže obitelji (bračnog ili izvanbračnog druga) koje Zakon za to traži.
Drugo je pitanje pravo djece, koje je isto posebno utvrđeno, a kako je prednje navedeno.

Lijep pozdrav,
B.a.B.e.

[Autor]

Postovi