Saznaj svoja prava

PRAVA SVIH ŽRTAVA (uključujući i posredne žrtve, ukoliko je neposredna preminula kao posljedicu kaznenog djela + žrtve prekršaja)

  1. Pravo žrtve na obraćanje službama za podršku žrtvama kaznenih djela

O navedenom pravu i načinu ostvarenja, žrtvu su dužna su informirati nadležna tijela (policija, državni odvjetnik/ica, sud ili centri za socijalnu skrb). Kao žrtva kaznenog djela imate pravo zatražiti pomoć službi za potporu žrtvama. Njihova uloga je pomoći vam da se lakše nosite s posljedicama kaznenog djela te da se lakše snađete u kaznenom i prekršajnom postupku.

Pri pojedinim županijskim sudovima (Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Sisak, Vukovar, Zadar) djeluju Odjeli za podršku žrtvama i svjedocima. Oni će vam pružiti osnovne informacije o pravima koja imate kao žrtva, te o kaznenom i prekršajnom postupku koji će se voditi nakon što je kazneno djelo prijavljeno policiji. Odjeli pružaju i emocionalnu podršku. Nakon što dobijete osnovne informacije o kaznenom ili prekršajnom postupku, kako bi vam sudjelovanje u kaznenom postupku bilo što manje tegobno, službenice Odjela će vas dočekati pri ulasku u sud te će cijelo vrijeme boraviti s vama u čekaonici i, prema potrebi, u sudnici. Također, uputit će vas na državne i nevladine organizacije u kojima, s obzirom na vaše potrebe, možete dobiti odgovarajuću stručnu pomoć, jer Odjeli ne pružaju pravne savjete niti psihološku podršku.

  1. Pravo žrtve na djelotvornu psihološku i drugu stručnu pomoć i potporu

O navedenom pravu i načinu ostvarenja, žrtvu su dužna su informirati nadležna tijela (policija, državni odvjetnik/ica, sud ili centri za socijalnu skrb). Emocionalnu pomoć žrtvama pružaju Odjeli za podršku žrtvama i svjedocima pri županijskim sudovima (Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Sisak, Vukovar, Zadar). Pružit će vam i osnovne informacije o tome što možete očekivati u kaznenom ili prekršajnom postupku te vas pripremiti za sudjelovanje u tom postupku. Uz to, pratit će vas cijelo vrijeme vašeg boravka na sudu, pružajući vam emocionalnu potporu. Navedeni Odjeli ne pružaju psihološku podršku. Više informacija o organizacijama civilnog društva koje pružaju besplatnu pravnu pomoć i psihološku podršku možete pronaći ovdje (link na stranicu kontakti).

  1. Pravo žrtve na zaštitu od zastrašivanja i odmazde

Ako vas počinitelj/ica na bilo koji način zastrašuje ili prijeti da će vam se osvetiti, važno je to prijaviti policiji, državnom odvjetniku/ici ili sudu. Ako ste zastrašeni, tijela koja sudjeluju u kaznenom postupku dužna su poduzeti mjere zaštite, poput sprječavanja susreta s počiniteljem u policiji, državnom odvjetništvu ili sudu. Ako vam počinitelj prijeti kako će počiniti novo kazneno djelo, ili dovršiti započeto, ili vas na drugi način uznemiruje ili uhodi, važno je to odmah prijaviti policiji. Može mu se odrediti i mjera zabrane približavanja, odnosno zabrane uhođenja ili uznemiravanja vas kao žrtve.

  1. Pravo žrtve na zaštitu dostojanstva kada se ispituje kao svjedok

Kao žrtva kaznenog djela, imate pravo biti saslušani/a, tako da tijela kaznenog postupka – policija, državno odvjetništvo i sud, moraju prema vama postupati obzirno. Tijela kaznenog postupka dužna su vas zaštititi tijekom svjedočenja tako da ne dopuste nevažna ili zakonom nedopuštena pitanja (zabrana postavljanja strogo osobnih pitanja nevezanih uz kazneno djelo, na primjer kod kaznenih djela protiv spolne slobode vezano uz prijašnji seksualni život). Sud je dužan voditi računa o zaštiti vaše privatnosti i tijekom svjedočenja može isključiti javnost ako je to potrebno radi zaštite vaše privatnosti ili obiteljskog života. Također, traženjem ispitivanja od strane osobe istog spola; traženjem ispitivanja na senzibiliziran način (uvažavajući proživljenu traumu žrtve).

  1. Pravo žrtve da bude saslušana odmah, bez neopravdanog višekratnog ispitivanja

Žrtvu, u pravilu, nakon policije još jednom ispituje državno odvjetništvo ili po nalogu istražitelj, a naposljetku žrtva svjedoči pred sudom. No, ako treba ispitati dijete ili žrtvu koja je ranjiva zbog svoje starije dobi, zdravstvenog stanja ili invaliditeta, ili žrtvu za koju je tijelo koje provodi ispitivanje utvrdilo da ju je potrebno posebno zaštititi tijekom ispitivanja, ispitivanje će se umjesto pred državnim odvjetnikom/icom provesti pred sucem/kinjom istrage.

  1. Pravo žrtve na pratnju osobe od povjerenja

Pravo na pratnju osobe od povjerenja odnosi se na pravo da kao žrtva ne budete sami/a u postupku pa vas tijekom kaznenog postupka može pratiti osoba kojoj vjerujete, koja vam pruža emocionalni i psihološki oslonac. Osoba od povjerenja može biti član/ica obitelji, prijatelj/ica, službenica Odjela za podršku žrtvama i svjedocima ili predstavnik/ica udruge ili organizacije civilnog društva. Osoba od povjerenja ne bi trebala biti osoba koja i sama može biti saslušana kao svjedok/inja u kaznenom postupku u kojem sudjelujete jer tada ne može biti prisutna pri ispitivanju vas kao žrtve pa vam stoga ne može pružati potporu. Imate pravo da osoba od povjerenja bude s vama tijekom cijelog postupka – u policiji, državnom odvjetništvu i na sudu.

  1. Pravo žrtve da se medicinski zahvati ograniče na krajnje nužne za potrebe kaznenog postupka

Kao žrtva imate pravo da se medicinski zahvati, kao što su liječnički tjelesni pregledi i druge vrste vještačenja koja uključuju i tjelesni pregled, ograniče na najmanju moguću mjeru, odnosno da se takve medicinske intervencije i vještačenja poduzimaju samo kada je to u interesu kaznenog postupka, ako se dokazi potrebni za kazneni postupak ne bi mogli pribaviti na drugi način i samo ako se mogu poduzeti bez štete za vaše zdravlje. O navedenome računa moraju voditi sva tijela postupka – policija, državno odvjetništvo i sud. U pravilu je za tjelesni pregled koji uključuje ulazak u tjelesne šupljine potreban vaš pristanak.

  1. Pravo žrtve da podnese prijedlog za progon i privatnu tužbu, da sudjeluje u postupku kao oštećenik, da bude obaviještena o odbacivanju kaznene prijave ili odustajanju državnog odvjetnika od kaznenog progona te pravo da preuzme kazneni progon

Prijedlog za progon

Kao žrtva imate pravo podnijeti prijedlog za progon počinitelja/ice, u situacijama kada je počinjeno kazneno djelo za koje državno odvjetništvo ne može poduzeti kazneni progon po službenoj dužnosti bez da je žrtva prethodno to predložila. Prijedlog za progon žrtva može podnijeti, primjerice u nekim slučajevima prijetnji ili nametljivog ponašanja. Prijedlog za progon po svom sadržaju jednak je kao i kaznena prijava, odnosno zakonom nije propisano u kojem se obliku prijedlog za progon mora podnijeti pa se može podnijeti u pisanom obliku, ali i usmeno telefonom ili na zapisnik. Jednom kada žrtva podnese prijedlog za progon, državno odvjetništvo postupa po službenoj dužnosti, ali je vezan prijedlogom, pa tako ako žrtva odustane od prijedloga, odnosno povuče ga, državno odvjetništvo je dužno odustati od kaznenog progona. U tome je razlika u postupanju državno odvjetništvo u slučaju kada je podnesen prijedlog za progon ili je podnesena kaznena prijava za kazneno djelo koje se progoni po službenoj dužnosti.

Privatna tužba

Žrtva ima pravo podnijeti i privatnu tužbu za kaznena djela koja se progone po privatnoj tužbi, a za koja državno odvjetništvo nije ovlašteno poduzimati kazneni progon, kao što je kazneno djelo tjelesne ozljede (ako tjelesna ozljeda nije teška, jer za tešku tjelesnu ozljedu progoni državni odvjetnik po službenoj dužnosti), prisile (osim ako je prisila počinjena iz mržnje, prema djetetu, osobi s težim invaliditetom ili prema bliskoj osobi), za neke oblike prijetnje, za neka kaznena djela protiv imovine te za kaznena djela protiv časti i ugleda. U tom slučaju žrtva kao privatni tužitelj/ica progoni počinitelja/icu pred sudom, predlaže dokaze, a državno odvjetništvo ne sudjeluje u kaznenom postupku.

Oštećenik

Kao žrtva imate pravo sudjelovati u kaznenom postupku kao oštećenica. Oštećenica nije svaka žrtva, nego samo ona žrtva koja želi aktivno sudjelovati u kaznenom postupku u cilju promicanja vlastitih procesnih interesa. Kao oštećenici, žrtvi pripadaju neka dodatna procesna prava – primjerice pravo da u istrazi državno odvjetništvu podnosi prijedloge da se istraga dopuni, pravo aktivnog sudjelovanja u dokaznom postupku na raspravi (primjerice u odnosu na ispitivanje svjedoka na raspravi), (ograničeno) pravo na podnošenje žalbe. No, da bi žrtva mogla sudjelovati u ulozi oštećenika/ice u kaznenom postupku, mora se prijaviti za takvo sudjelovanje – policiji, državnom odvjetništvu ili sudu.

Obavještavanje o odbacivanju kaznenog progona/odustajanju državnog odvjetnika od kaznenog progona i preuzimanje kaznenog progona

Državno odvjetništvo dužno je obavijestiti žrtvu o tome da je odbacio kaznenu prijavu ili odustao od kaznenog progona, a u tome slučaju žrtva može preuzeti kazneni progon. Preuzimanjem kaznenog progona žrtva zapravo stupa na mjesto državnog odvjetništva, što znači da daljnje vođenje kaznenoga postupka i njegov ishod u značajnoj mjeri ovisi o angažmanu žrtve.

  1. Pravo žrtve na obavijest državnog odvjetnika o poduzetim radnjama

Dva mjeseca nakon podnošenja kaznene prijave možete od državnog odvjetništvo tražiti obavijest o poduzetim radnjama. Ako vas državni odvjetnik/ica nije obavijestio o poduzetim radnjama, a to je dužan u roku od trideset dana od zaprimljenog zahtjeva, ili ako niste zadovoljni danom obaviješću ili poduzetim radnjama, možete podnijeti pritužbu višem državnom odvjetniku/ici istog odvjetništva, dakle neposredno nadređenom.

  1. Pravo žrtve da bude obaviještena o ukidanju istražnog zatvora, bijegu okrivljenika i otpuštanju osuđenika iz zatvora te mjerama poduzetim u cilju njezine zaštite, na svoj zahtjev

Žrtva ima pravo biti obaviještena o ukidanju pritvora, ukidanju istražnog zatvora, bijegu okrivljenika ili otpuštanju počinitelja iz zatvora. Žrtva mora, bez posebne forme napisati Zahtjev prema navedenom tijelu, navesti predmet i pred kojim tijelom se vodi, te jasnu rečenicu kako želi/ne želi da ju se o istom obavještava. Obavijest o puštanju okrivljenika iz pritvora ili istražnog zatvora ćete primiti putem policije, a obavijest o bijegu ili otpuštanju počinitelja iz zatvora putem Službe za podršku žrtvama i svjedocima Ministarstva pravosuđa. Tijela kaznenog postupka dužna su vas pitati želite li primiti tu obavijest, a vi u svakom slučaju možete izraziti tu želju, a također isto mogu zabilježiti u Obrazac o provođenju pojedinačne procjene, pa prije potpisivanja istog, provjerite je li uneseno isto.

  1. Pravo žrtve na obavijest o svakoj odluci o pravomoćnom okončanju kaznenog postupka

Kao žrtva imate pravo primiti obavijest o svakoj pravomoćnoj odluci kojom se okončava kazneni postupak. Ako takvu obavijest ne primite, imate je pravo zatražiti od državnog odvjetništva  – ako je odluka donesena tijekom istrage. Ako je donesena u postupku pred sudom, imate je pravo zatražiti od suda. Provjerite s vašim opunomoćenikom/com i budite u kontaktu, ukoliko je isto dostavljeno njemu/njoj, a ne vama.

  1. Pravo žrtve na druga prava propisana zakonom

Kao žrtva imate i druga prava propisana Zakonom o kaznenom postupku, kao što su pravo na uvid u spis predmeta, pravo da dobijete pisanu potvrdu da ste podnijeli kaznenu prijavu, pravo na pomoć tumača/icu ili druge osobe u slučaju da ne govorite ili ne razumijete jezik tijela kojemu podnosite kaznenu prijavu, te da se u takvom slučaju potvrda o kaznenoj prijavi koju ste podnijeli besplatno prevede na jezik koji razumijete.

  1. Pravo žrtve na stručnu pomoć savjetnika na teret proračunskih sredstava pri podnošenju imovinsko-pravnog zahtjeva (za kaznena djela iznad 5 godina)

Žrtva kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora teža od pet godina, ako trpi teže posljedice kaznenog djela, ima pravo na stručnu pomoć savjetnika/ice na teret proračunskih sredstava pri podnošenju imovinskopravnog zahtjeva. Ovo pravo žrtva može ostvariti tako da sudu uputi zahtjev da joj se imenuje savjetnik/icu u smislu odvjetnika pro bono(besplatno) iz Hrvatske odvjetničke komore. Ukoliko ne znate je li kazneno djelo propisana kana zatvora teža od 5 godina, pitajte policijskog djelatnika/icu ili državnog odvjetnika/icu, odmah ili pravnika/icu u organizaciji civilnog društva. Kako za navedeno je potrebno sastaviti i Zahtjev žrtva mora, bez posebne forme, napisati isti i dostaviti sudu.

  1. Pravo žrtve na novčanu naknadu iz državnog proračuna (za kaznena djela nasilja s namjerom)

Obrazac zahtjeva je dostupan u svakoj postaji policije, uredima državnog odvjetništva, općinskim i županijskim sudovima te u elektronskom obliku na službenim internetskim stranicama Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske, Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Državnog odvjetništva Republike Hrvatske te općinskih i županijskih sudova. Zahtjev se podnosi Ministarstvu pravosuđa u roku  šest mjeseci od dana počinjenja kaznenog djela, a može se podnijeti i kasnije ako žrtva zbog opravdanih razloga nije bila u mogućnosti zahtjev podnijeti u ranije navedenom roku, najkasnije u roku tri mjeseca od dana kada su prestali opravdani razlozi. Protekom roka od tri godine nakon počinjenja kaznenog djela zahtjev se ne može podnijeti. Za pomoć potrebno je nazvati besplatan broj 0800 200 144 udruge B.a.B.e. 116 006 Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela ili prekršaja.

DODATNA PRAVA ŽRTAVA AKO JE SA ŽRTVOM PROVEDENA POJEDINAČNA PROCJENA ŽRTVA U ODNOSU NA KOJU SU UTVRĐENE POSEBNE POTREBE ZAŠTITE

Procjena potreba provodi se uz sudjelovanje žrtve i uzimajući u obzir njezine želje, uključujući i želju da se ne koriste posebne mjere zaštite. Uz prava koja pripadaju svim žrtvama, žrtve u odnosu na koje su utvrđene posebne potrebe zaštite imaju i dodatna prava:

  1. Pravo žrtve da prije ispitivanja razgovara sa savjetnikom na teret proračunskih sredstava

Kao žrtva kaznenog djela protiv spolne slobode ili žrtva kaznenog djela trgovanje ljudima, imate pravo da prije ispitivanja razgovarate sa savjetnikom/icom, s time da je taj razgovor za vas besplatan. U najvećem broju slučajeva, najprije policija sa žrtvom obavlja neformalni, obavijesni razgovor, koji se ne može koristiti kao dokaz u kaznenom postupku i ne predstavlja ispitivanje, pa se ovo pravo ne odnosi na ovaj neformalni obavijesni razgovor. Formalno ispitivanje provest će državno odvjetništvo, ili će se formalno ispitivanje provesti pred sucem/kinjom. Kada dobijete poziv na ispitivanje, od tijela koje će provesti ispitivanje (državnog odvjetništva ili suda) možete pismenim putem zatražiti da vam se dodijeli savjetnik/icu. Za pomoć potrebno je nazvati besplatan broj 0800 200 144 udruge B.a.B.e. ili 116 006 Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela ili prekršaja.

  1. Pravo da je u policiji i državnom odvjetništvu ispituje osoba istog spola te da je u slučaju ponovnog ispitivanja ispituje ta ista osoba

Imate pravo da vas pri ispitivanju u policiji ispituje osoba istog spola kao što ste i vi. U pravilu, žrtvu najprije ispituje policija. Nakon policije, ispitat će vas državno odvjetništvo ili, po njegovom nalogu, istražitelj/ica, a zapisnik o tom ispitivanju se može koristiti kao dokaz u kaznenom postupku. Kao žrtva imate pravo da vas policija i državno odvjetništvo ispitaju samo jednom (svaki od njih), a dva ili više puta samo ako je to nužno za potrebe kaznenog postupka.

  1. Pravo uskratiti odgovor na pitanja koja nisu u vezi s kaznenim djelom, a odnose se na strogo osobni život žrtve

Kao žrtva kaznenog djela protiv spolne slobode ili kaznenog djela trgovanja ljudima, imate pravo uskratiti odgovor na pitanje koje se odnosi na vaš strogo osobni život, ako to pitanje nije izravno povezano s kaznenim djelom tako da bi odgovor na njega bio relevantan za dokazivanje okrivljenikove krivnje i kaznenog djela. Primjerice, ne morate odgovoriti na pitanje koliko ste do sada imali partnera/ica ili na pitanje koje se tiče vaših seksualnih sklonosti i navika.

  1. Pravo zahtijevati da bude ispitana putem audio-video uređaja

Kao žrtva kaznenog djela protiv spolne slobode ili kaznenog djela trgovanja ljudima imate pravo tražiti poseban način ispitivanja, prilikom kojeg nećete doći u kontakt s okrivljenikom/icom. Naime, tijekom ispitivanja nalazit ćete se u prostoriji sa sucem/kinjom, a u njoj mogu biti prisutni i vaš opunomoćenik/ica (odvjetnik/ica) te osoba od povjerenja koju ste sami odabrali. Okrivljenik će biti u drugoj prostoriji. Okrivljenika nećete vidjeti niti čuti, neće vam moći izravno postavljati pitanja, nego će vam pitanja postavljati sudac/kinja koji će voditi ispitivanje. Čitavo ispitivanje snimit će se uređajem za audio-video snimanje te će se snimka moći koristiti kao dokaz u kaznenom postupku. Snimka služi tome da vas se kao žrtvu u pravilu ne mora ponovno ispitivati na raspravi, jer će se na raspravi reproducirati snimka vašeg ispitivanja koja će se koristiti kao dokaz.

  1. Pravo na tajnost osobnih podataka

Kao žrtva kaznenog djela protiv spolne slobode ili kaznenog djela trgovanja ljudima imate pravo na tajnost osobnih podataka. To znači da svi sudionici kaznenog postupka, policijski službenici/ce, državni odvjetnici/ce, suci/kinje, svjedoci/kinje, vještaci/kinje i drugi koji su eventualno sudjelovali u kaznenom postupku, ne smiju nikome davati vaše osobne podatke koji bi mogli otkriti vaš identitet niti druge osobne podatke.

  1. Zahtijevati isključenje javnosti s rasprave

Kao žrtva kaznenog djela protiv spolne slobode ili kaznenog djela trgovanja ljudima imate pravo na isključenje javnosti pa je tako sud na raspravi dužan isključiti javnost, s cijele rasprave ili njezinog dijela, radi zaštite vaše privatnosti i interesa.

DODATNA PRAVA ŽRTAVA AKO JE NASILJE KVALIFICIRANO KAO KAZNENO DJELO PROTIV SPOLNE SLOBODE I/ILI KAZNENO DJELO TRGOVANJA LJUDIMA

Uz prava koja pripadaju svim žrtvama, žrtve ako je nasilje kvalificirano kao kazneno djelo protiv spolne slobode i/ili kazneno djelo trgovanja ljudima imaju i dodatna prava:

  1. Pravo žrtve da prije ispitivanja razgovara sa savjetnikom na teret proračunskih sredstava

Kao žrtva kaznenog djela protiv spolne slobode ili žrtva kaznenog djela trgovanje ljudima, imate pravo da prije ispitivanja razgovarate sa savjetnikom/icom, s time da je taj razgovor za vas besplatan. U najvećem broju slučajeva, najprije policija sa žrtvom obavlja neformalni, obavijesni razgovor, koji se ne može koristiti kao dokaz u kaznenom postupku i ne predstavlja ispitivanje, pa se ovo pravo ne odnosi na ovaj neformalni obavijesni razgovor. Formalno ispitivanje provest će državno odvjetništvo, ili će se formalno ispitivanje provesti pred sucem/kinjom. Kada dobijete poziv na ispitivanje, od tijela koje će provesti ispitivanje (državnog odvjetništva ili suda) možete pismenim putem zatražiti da vam se dodijeli savjetnik/ica. Za pomoć potrebno je nazvati besplatan broj 0800 200 144 udruge B.a.B.e. ili 116 006 Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela ili prekršaja.

  1. Pravo na opunomoćenika na teret proračunskih sredstava

Opunomoćenika/icu postavlja sud pred kojim se nalazi vaš predmet, vodi postupak, a troškovi njegovih usluga naplaćuju se iz sredstava državnog proračuna. Opunomoćenik/ica je odvjetnik/ica. Opunomoćenik/ica će vam pomoći da razumijete kazneni postupak, da razumijete svoja prava koja imate u postupku te da najbolji način koristite ta prava u svojem interesu. Opunomoćenik/ica će vas zastupati na sudu u kaznenom postupku te će vam pomoći da ostvarite pravo na naknadu štete. Položaj opunomoćenika/ice je u praksi slabiji od položaja državnog odvjetništva pa je potreba suradnja. Žrtva mora, bez posebne forme napisati Zahtjev prema navedenom tijelu, a za pomoć potrebno je nazvati besplatan broj 116 006 Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela ili prekršaja.

  1. Pravo žrtve da je u policiji i u državnom odvjetništvu ispituje osoba istog spola te da je, ako je to moguće, u slučaju ponovnog ispitivanja ispituje ta ista osoba

Imate pravo da vas pri ispitivanju u policiji ispituje osoba istog spola kao što ste i vi. U pravilu, žrtvu najprije ispituje policija. Nakon policije, ispitat će vas državno odvjetništvo ili, po njegovom nalogu, istražitelj/ica, a zapisnik o tom ispitivanju se može koristiti kao dokaz u kaznenom postupku.

  1. Pravo žrtve da uskrati odgovor na pitanja koja nisu u vezi s kaznenim djelom, a koja se odnose na strogo osobni život žrtve

Kao žrtva kaznenog djela protiv spolne slobode ili kaznenog djela trgovanja ljudima, imate pravo uskratiti odgovor na pitanje koje se odnosi na vaš strogo osobni život, ako to pitanje nije izravno povezano s kaznenim djelom tako da bi odgovor na njega bio relevantan za dokazivanje okrivljenikove krivnje i kaznenog djela. Primjerice, ne morate odgovoriti na pitanje koliko ste do sada imali partnera/ica ili na pitanje koje se tiče vaših seksualnih sklonosti i navika.

  1. Pravo žrtve da zahtijeva da bude ispitana putem audio-video uređaja

Kao žrtva kaznenog djela protiv spolne slobode ili kaznenog djela trgovanja ljudima imate pravo tražiti poseban način ispitivanja, prilikom kojeg nećete doći u kontakt s okrivljenikom/icom. Naime, tijekom ispitivanja nalazit ćete se u prostoriji sa sucem/kinjom, a u njoj mogu biti prisutni i vaš opunomoćenik/ica (odvjetnik/ica) te osoba od povjerenja koju ste sami odabrali. Okrivljenik će biti u drugoj prostoriji. Okrivljenika nećete vidjeti niti čuti, neće vam moći izravno postavljati pitanja, nego će vam pitanja postavljati sudac/kinja koji će voditi ispitivanje. Čitavo ispitivanje snimit će se uređajem za audio-video snimanje te će se snimka moći koristiti kao dokaz u kaznenom postupku. Snimka služi tome da vas se kao žrtvu u pravilu ne mora ponovno ispitivati na raspravi, jer će se na raspravi reproducirati snimka vašeg ispitivanja koja će se koristiti kao dokaz.

  1. Pravo žrtve na tajnost osobnih podataka

Kao žrtva kaznenog djela protiv spolne slobode ili kaznenog djela trgovanja ljudima imate pravo na tajnost osobnih podataka. To znači da svi sudionici kaznenog postupka, policijski službenici/ce, državni odvjetnici/ce, suci/kinje, svjedoci/kinje, vještaci/kinje i drugi koji su eventualno sudjelovali u kaznenom postupku, ne smiju nikome davati vaše osobne podatke koji bi mogli otkriti vaš identitet niti druge osobne podatke.

  1. Pravo žrtve na zahtjev za isključenje javnosti s rasprave

Kao žrtva kaznenog djela protiv spolne slobode ili kaznenog djela trgovanja ljudima imate pravo na isključenje javnosti pa je tako sud na raspravi dužan isključiti javnost, s cijele rasprave ili njezinog dijela, radi zaštite vaše privatnosti i interesa.

DOSUĐENA NAKNADA ŠTETE OD POČINITELJA PREMA ŽRTVI, način naplate

  • uputiti žrtve da u pisarnici suda traže klauzulu pravomoćnosti i s time da idu na FINU ili
  • uputiti žrtve na stranicu FINE kako bi ispunili Zahtjev za izravnu naplatu kojem trebaju priložiti pravomoćnu presudu i s tim da idu na FINU

DODATNA PRAVA ŽRTVE NASILJA U OBITELJI

Uz prava koja pripadaju svim žrtvama, žrtve nasilja u obitelji imaju i dodatna prava

  1. Pravo žrtve da na vlastiti zahtjev, bez odgode, bude obaviještena o ukidanju zadržavanja ili bijegu okrivljenika te stavljanju izvan snage odluke o izricanju zaštitnih mjera i ukidanju mjera opreza ili otpuštanju osuđenika s izdržavanja kazne zatvora

Ako je okrivljeniku/ici u kaznenom postupku određen pritvor ili istražni zatvor, ili ako mu je u prekršajnom postupku određeno zadržavanje ili neka od zaštitnih mjera, ili mjera opreza, ili je počinitelj/ica na izdržavanju kazne zatvora, kao žrtva imate pravo biti obaviješteni o ukidanju pritvora, istražnog zatvora, zadržavanja, bijegu okrivljenika/ice, stavljanju izvan snage zaštitnih mjera ili ukidanju mjera opreza, ili o otpuštanju počinitelja/ice iz zatvora, ali samo ako to želite. Obavijest ćete u pravilu primiti putem policije, a obavijest o bijegu ili otpuštanju počinitelja/ice iz zatvora putem Službe za podršku žrtvama i svjedocima Ministarstva pravosuđa. Dakle, na upit tijela kaznenog postupka / prekršajnog postupka (policije, državnog odvjetništva, suda) možete odabrati želite li dobiti obavijest o puštanju okrivljenika/ice, odnosno počinitelja/ice na slobodu. Također, ostvarenje navedenog prava i sami možete tražiti od navedenih tijela.

  1. Pravo žrtve na tajnost osobnih podataka i pravo žrtve na zahtjev za isključenje javnosti s rasprave

Kao žrtva nasija u obitelji imate pravo na tajnost podataka čijim odavanjem bi se mogla ugroziti vaša sigurnost ili sigurnost vama bliskih osoba. To znači da svi sudionici kaznenog ili prekršajnog postupka, policijski službenici/e, državni odvjetnici/e, suci/inje, svjedoci vještaci/kinje i drugi koji su eventualno sudjelovali u postupku ne smiju nikome davati, primjerice, podatke o adresi skloništa u koje ste smješteni ili podatke o drugoj privremenoj adresi na koju ste se sklonili od okrivljenika/ice. Također imate pravo na isključenje javnosti u postupku pred sudom pa je tako sud na raspravi dužan isključiti javnost s cijele rasprave ili njezinog dijela, radi zaštite vaše privatnosti i sigurnosti.

  1. Pravo žrtve na opunomoćenika u postupku

Kao žrtva imate pravo na opunomoćenika/icu u postupku. Opunomoćenik/ica je odvjetnik/ica, dakle pravnik/ica, koji/a dobro poznaje pravila kaznenog i prekršajnog postupka i prava žrtava u tim postupcima. Opunomoćenik/ica će vam pomoći da razumijete kazneni postupak, da razumijete svoja prava koja imate u postupku te da najbolji način koristite ta prava u svojem interesu. Opunomoćenik/ica će vas zastupati na sudu u kaznenom postupku te će vam pomoći da ostvarite pravo na naknadu štete.

Troškove angažiranja opunomoćenika/ice u pravilu snosite sami, osim ako prema pravilima Zakona o kaznenom postupku ne ostvarite pravo na opunomoćenika/ice na teret proračunskih sredstava, primjerice, ako ste dijete ili žrtva seksualnog delikta ili trgovanja ljudima – u tim slučajevima troškove opunomoćenika/ice snosit će država.

  1. Pravo žrtve da je u policiji ispituje osoba istog spola

Kao žrtva nasilja u obitelji imate pravo da vas pri ispitivanju u policiji ispituje osoba istog spola kao što ste i vi. U pravilu, žrtvu najprije ispituje policija. I kada vas je već jednom ispitala policija, ponekad će biti nužno ponovno ispitivanje. U tom slučaju imate pravo da vas ispituje onaj isti policijski službenik/ica koji vas je već ispitao/la.

  1. Pravo žrtve na izbjegavanje kontakta s počiniteljem prije i tijekom postupka, osim kad prekršajni postupak zahtjeva takav kontakt

Kao žrtva nasilja u obitelji imate pravo da tijela kaznenog ili prekršajnog postupka postupaju na način da se izbjegne mogući kontakt vas i okrivljenika/ice. Primjerice, prilikom ispitivanja u policijskoj postaji ili u državnom odvjetništvu. Postupanje će se organizirati tako da se izbjegne vaš susret, na primjer, u hodniku policijske postaje ili suda.

Uz to, možete tražiti poseban način ispitivanja pred sudom prilikom kojeg nećete doći u kontakt s okrivljenikom/icom. Takvo ispitivanje provodi se na način da ćete biti u prostoriji sa sucem,/kinjom dok je okrivljenik/ica u drugoj prostoriji. Okrivljenika/icu nećete vidjeti niti čuti, neće vam moći izravno postavljati pitanja, nego će vam pitanja postavljati sudac/kinja koji/a će voditi ispitivanje. Čitavo ispitivanje snimit će se uređajem za audio-video snimanje te će se snimka moći koristiti kao dokaz u kaznenom postupku. Snimka služi tome da vas se kao žrtvu u pravilu ne mora ponovno ispitivati na raspravi, jer će se na raspravi reproducirati snimka vašeg ispitivanja koja će se koristiti kao dokaz. Hoće li se ispitivanje vas kao žrtve provesti na ovaj način, odlučit će sud.

  1. Pravo žrtve na privremeni smještaj u odgovarajuću ustanovu

Ako u policiji kažete da želite smještaj u odgovarajuću ustanovu (tzv. sklonište za žrtve nasilja u obitelji), policijski službenik/ica je dužan o vašoj potrebi odmah izvijestiti nadležni centar za socijalnu skrb. Navedeni centar uzet će u obzir razloge zbog kojih tražite smještaj i smjestiti vas u odgovarajuću ustanovu tijela socijalne skrbi, druge institucije ili udruge. Također, za rješavanje svog smještaja možete se i izravno, prema vlastitom izboru, obratiti Odjelu za podršku žrtvama i svjedocima, centru za socijalnu skrb ili udruzi. Adrese i telefone ovih institucija i organizacija koje se nalaze na području vašeg stanovanja dobit ćete u policiji.

  1. Pravo žrtve na policijsku zaštitu i osiguranje neometanog uzimanja osobnih stvari prilikom napuštanja zajedničkog kućanstva (nalog suda)

Prilikom napuštanja zajedničkog kućanstva, policija će vam pružiti zaštitu na temelju naloga (naredbe) prekršajnog suda, koju sud može izdati nakon pokretanja prekršajnog postupka. U pravilu sud izdaje ovu mjeru ako okrivljenik/ica nije lišen/a slobode, no može je izdati i kada je okrivljenik/ica lišen slobode, ako postoji opasnost od nekih drugih članova obitelji. U nalogu (naredbi) bi trebalo stajati koje stvari možete uzeti, a radi se o stvarima nužnim za život (npr. dokumenti, odjeća, obuća, pribor za djecu i sl.). Policijski službenici/e će zajedno s vama otići u vaš stan i osiguravati neometano uzimanje stvari te fizičku zaštitu od napada.

DOSUĐENA NAKNADA ŠTETE OD POČINITELJA PREMA ŽRTVI, način naplate

  • uputiti žrtve da u pisarnici suda traže klauzulu pravomoćnosti i s time da idu na FINU ili
  • uputiti žrtve na stranicu FINE kako bi ispunili Zahtjev za izravnu naplatu kojem trebaju priložiti pravomoćnu presudu i s tim da idu na FINU

PRAVA ŽRTVE ZLOČINA IZ MRŽNJE

Žrtve zločina iz mržnje imaju sva opća prava žrtava kaznenih djela, a ukoliko je temeljem pojedinačne procjene potreba utvrđena njihova posebna ranjivost, imaju i dodatna prava!

 

PRAVA ŽRTAVA SEKSUALNOG NASILJA U DOMOVINSKOM RATU

Žrtve seksualnog nasilja za vrijeme oružane agresije na Republiku Hrvatsku u Domovinskom ratu imaju pravo na:

  1. novčanu naknadu
  2. psihosocijalnu pomoć
  3. pravnu pomoć
  4. zdravstvenu pomoć
  5. medicinsku rehabilitaciju
  6. liječnički sistematski pregled
  7. obvezno i dopunsko zdravstveno osiguranje
  8. smještaj u ustanovi za pružanje podrške i usluga braniteljsko-stradalničkoj populaciji
  9. naknadu troška prijevoza radi ostvarivanja prava.

Da bi osoba stekla status žrtve seksualnog nasilja i ostvarila svoja prava, potrebno je:

  • da ima državljanstvo RH ili države članice EU
  • da je u vrijeme seksualnog nasilja imala prebivalište/boravište u RH.

Postupak se pokreće podnošenjem zahtjeva (Obrazac Z) Ministarstvu hrvatskih branitelja poštom/osobno na adresu: Ministarstvo hrvatskih branitelja, Trg Nevenke Topalušić 1, 10 000 Zagreb.

Nema roka za podnošenje zahtjeva, a uz zahtjev je potrebno dostaviti:

  • kopiju osobne iskaznice ili putovnice
  • dokaz o boravištu u Republici Hrvatskoj u vrijeme počinjenja seksualnog nasilja ako osoba u to vrijeme nije imala prijavljeno prebivalište/boravište
  • medicinsku i/ili drugu dokumentaciju kojom raspolaže
  • dokaz o državljanstvu države članice EU (ako nema državljanstvo Republike Hrvatske).

OSTALA PRAVA

Ostvaruju se na temelju prethodnog rješenja o statusu žrtve seksualnog nasilja:

  • psihosocijalna pomoć – u centrima za psihosocijalnu pomoć Ministarstva hrvatskih branitelja (PSP centar)
  • pravna pomoć – u PSP centrima i područnim jedinicama Ministarstva hrvatskih branitelja, uredima državne uprave i ovlaštenim udrugama
  • zdravstvena pomoć – u Nacionalnom centru za psihotraumu (Klinika za psihijatriju KBC Zagreb) i regionalnim centrima (KBC Zagreb-Rebro, Osijek, Rijeka, Split)
  • zdravstveno osiguranje – u bilo kojem područnom uredu HZZO (neovisno o mjestu prebivališta) ili putem Ministarstva hrvatskih branitelja
  • medicinska rehabilitacija – podnošenjem zahtjeva svom izabranom liječniku primarne zdravstvene zaštite (Obrazac MR).

NOVČANA NAKNADA ŽRTVAMA KAZNENIH DJELA NASILJA POČINJENIH S NAMJEROM

Pravo na naknadu prema ovom Zakonu ima neposredna i posredna žrtva.

Novčanu naknadu iz sredstava državnog proračuna, žrtva kaznenog djela s elementima nasilja počinjenog s namjerom na teritoriju RH (nakon dana 1. srpnja 2013.) može ostvariti sukladno Zakonu o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela (Narodne Novine 80/08 i 27/11):

  • ako je državljanin/ka RH odnosno države članice EU ili ako ima prebivalište na njenom teritoriju;
  • ako je pretrpjela teške tjelesne ozljede ili teško narušavanje zdravlja kao posljedicu kaznenog djela;
  • ako je kazneno djelo prijavljeno ili evidentirano policiji ili državnom odvjetništvu u roku od 6 -šest mjeseci od dana počinjenja kaznenog djela, neovisno da li je počinitelj poznat ili ne;
  • ako je podnijela pisani zahtjev na službenom obrascu i priložila potrebnu dokumentaciju (obrazac je dostupan u svakoj postaji policije, uredima državnog odvjetništva, općinskim i županijskim sudovima te u elektronskom obliku na službenim internetskim stranicama Ministarstva pravosuđa, Ministarstva unutarnjih poslova, državnog odvjetništva RH, te općinskih i županijskih sudova.)

PREMA ZAKONU O NAKNADI ŽRTVAMA KAZNENIH DJELA POČINJENIH S NAMJEROM NE ISPLAĆUJE SE NOVČANA NAKNADA U SLJEDEĆIM SLUČAJEVIMA:

  • u kaznenim djelima protiv sigurnosti prometa
  • u slučajevima štete nastale uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija (više o pravima na naknadu žrtava terorizma vidi u nastavku ovog poglavlja)

KAD?

Zahtjev se podnosi u roku od 6 mjeseci od počinjenog kaznenog djela za koje se zahtijeva naknada. U slučaju postojanja opravdanih razloga zbog kojih žrtva nije mogla podnijeti zahtjev u navedenom roku isti se podnosi u roku od 3 mjeseca od kad su prestali postojati opravdani zahtjevi, a najkasnije u roku od tri godine od počinjenja kaznenog djela. Protekom roka od tri godine nakon počinjenja kaznenog djela zahtjev se ne može podnijeti. Ako je žrtva maloljetnik ili osoba lišena poslovne sposobnosti, a njezin zakonski zastupnik /ica nije podnio/jela zahtjev u roku, rok od 6 mjeseci počinje teći od dana kad osoba navrši 18 godina ili od dana kad je po nastupanju punoljetnosti žrtve pokrenut kazneni postupak ili od dana kada je osobi vraćena poslovna sposobnost.

NAKNADE

  1. NAKNADA TROŠKOVA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE (SAMO NEPOSREDNA ŽRTVA)

Žrtva ima pravo na TROŠKOVE LIJEČENJA – DO VISINE ZDRAVSTVENOG STANDARDA U RH (visina zdravstvenih standarda se određuje pojedinačno za svaki slučaj).

Naknada troškova zdravstvene zaštite priznaje se samo ako neposredna žrtva nema pravo na pokriće troškova na temelju zdravstvenog osiguranja (odnosno, ako nema obvezno zdravstveno osiguranje). U slučaju da žrtva ima pokriveno zdravstveno osiguranje, ali nema dopunsko i dalje ne može dobiti novčanu naknadu od države.

  1. NAKNADA ZA IZGUBLJENU ZARADU (SAMO NEPOSREDNA ŽRTVA)

Obuhvaća slučajeve kada kazneno djelo spriječi osobu da ostvari plaću ili honorar koju bi inače ostvario da se to djelo nije dogodilo. Do iznosa od 35.000,00 kn.

  1. NAKNADA ZBOG GUBITKA UZDRŽAVANJA (SAMO POSREDNA ŽRTVA)

Mogu potraživati srodnici poginule žrtve do iznosa od 70.000,00 kn (taj se iznos ne dodjeljuje  pojedinačno, već se dijeli između njih).

  1. NAKNADA ZA POGREBNE TROŠKOVE (POSREDNA ŽRTVA, OSOBA KOJA JE POKRILA TROŠKOVE POGREBA)

Do iznosa 5.000,00 kuna. Naknadu pogrebnih troškova traži osoba koja je pogreb platila, znači da ne mora nužno biti srodnik/ica.

POSTUPAK ZA OSTVARIVANJE NAKNADE

  1. žrtva mora ispuniti službeni obrazac zahtjeva koji je dostupan u Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske, uredima državnih odvjetništava, općinskih i županijskih sudova i Ministarstva unutarnjih poslova, na njiho-vim internetskim stranicama.
  2. postupak se pokreće pisanim zahtjevom koji se podnosi Ministarstvu pravosuđa na sljedeću adresu: Odjel za naknade u kaznenim postupcima: ULICA GRADA VUKOVARA 49, 10 000 ZAGREB
  3. za pomoć pri ispunjavanju zahtjeva žrtva se može obratiti službenoj osobi u policijskoj postaji, uredu državnog odvjetnika, na općinskim i župa-nijskim sudovima ili na besplatni telefon Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela i prekršaja 116 006 te organizacijama civilnog društva koje pružaju besplatnu pravni pomoć.

Potvrdu o zaprimljenoj prijavi kaznenog djela policija je DUŽNA uručiti žrtvi BEZ NAKNADE!

Zahtjev mora sadržavati:

  • osobne podatke o podnositelju zahtjeva, odnosno žrtvi ako nije ista osoba kao podnositelj zahtjeva;
  • opis kaznenog djela;
  • opis posljedica kaznenog djela;
  • datum kad je žrtva prijavila počinjeno kazneno djelo nadležnim insti-tucijama navod je li žrtvi poznato vodi li se protiv počinitelja kazneni postupak, pred kojim sudom i od kojim poslovnim brojem predmeta;
  • navod o vrsti i visini naknade koju je žrtva ostvarila iz drugih pravnih osnova;
  • vrstu i visinu naknade koju žrtva zahtijeva.

IMOVINSKOPRAVNI ZAHTJEV

Osoba koja je počinjenjem kaznenog djela pretrpjela štetu ima pravo istu nadoknaditi od osobe koja joj je počinjenjem kaznenog djela tu štetu prouzročila. Kada šteta proizlazi iz kaznenog djela koje je počinila odgovorna osoba pravne osobe zastupajući tu pravnu osobu i stekavši imovinsku korist za tu pravnu osobu, oštećenik/ica naknadu štete može potraživati od pravne osobe. Imovinskopravni zahtjev omogućuje oštećeniku/ici da svoju građanskopravnu tražbinu, koja se temelji na činjenici da je na njegovu štetu počinjeno kazneno djelo, ostvari u okviru kaznenog postupka protiv okrivljenika/ice. Imovinskopravnim zahtjevom može se tražiti naknada štete koja može biti materijalna ili nematerijalna: materijalnom štetom smatra se šteta nastala uništenjem ili oštećenjem stvari ili povredom imovinskih prava oštećene osobe. Nematerijalna šteta postoji u slučaju povrede subjektivnih neimovinskih prava i interesa osobe (za pretrpljene fizičke bolove, umanjenu životnu sposobnost, duševne bolove, pretrpljeni strah).

PRAVA OŠTEĆENIKA/ICE

Oštećenik/ica je osoba čije je osobno (npr. pravo na život, na slobodu ili na nepovredivost doma) ili imovinsko pravo kaznenim djelom povrijeđeno ili ugroženo (žrtva kaznenoga djela). U kaznenom postupku oštećenik/ica ima određena procesna prava i pravo postaviti imovinskopravni zahtjev. To znači da oštećenik/ica u kaznenom postupku može, uz fizičku, biti i pravna osoba. On/ona može nastupiti kao privatni tužitelj/ica za kaznena djela koja se gone po privatnoj tužbi te kao tužitelj/ica ako državni odvjetnik/ica odbije poduzeti kazneni progon ili od njega odustane. Bitno pravo oštećenika/icom je pravo na podnošenje imovinskopravnog zahtjeva kojim može zahtijevati obeštećenje u vidu isplate novčane naknade zbog pretrpljenog kaznenog djela (zbog imovinske štete/gubitka i/ili pretrpljene duševne boli.). Prema Zakonu o kaznenom postupku oštećenik/ica je – osim žrtve – i druga osoba čije je osobno ili imovinsko pravo povrijeđeno ili ugroženo kaznenim djelom, a sudjeluje u svojstvu oštećenika/ice u kaznenom postupku.

Ukoliko se žrtva izjasni kao oštećenik/ica u postupku, stječe još i sljedeća prava:

  1. Pravo na vlastiti jezik

Pravo služiti se vlastitim jezikom, uključujući i znakovni jezik gluhih i gluhoslijepih, i na  pomoć tumača/ice ako ne govori ili ne razumije hrvatski jezik, odnosno prevoditelja/ice ili tumača/ice znakovnog jezika ako se radi o gluhom ili gluhoslijepom oštećeniku/ici. Ukoliko ne govori jezik, oštećeniku/ici će se, na zahtjev, na teret proračunskih sredstava, osigurati pisano prevođenje na jezik koji razumije podataka bitnih za ostvarivanje prava oštećenika/ice u kaznenom postupku.

  1. Podnijeti prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva te privremenih mjera osiguranja

Do podnošenja optužnice – policiji ili državnom odvjetništvu, a do završetka rasprave – sudu. Žrtva kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora teža od 5 godina, ako trpi teže posljedice, ima pravo na stručnu pomoć savjetnika/ice (odvjetnika/ice), na teret proračunskih sredstava pri podnošenju imovinskopravnog zahtjeva. Imovinskopravni zahtjev se podnosi kako bi se u kaznenom postupku, osim o krivnji, odlučivalo i o naknadi štete (inače u nadležnosti građanskih sudova). Naknada štete se može potraživati zbog:

  1. pretrpljene nematerijalne štete (duševne boli, straha, umanjenja životnih sposobnosti…)
  2. imovinske/materijalne štete

Ukoliko je riječ o građanskoj parnici, oštećenik/ica ima pravo, sukladno članku 15. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, na besplatno zastupanje prilikom podnošenja imovinsko pravnog zahtjeva, a kada je riječ o žrtvi nasilja. U tom slučaju, tijelo pred kojim se takav zahtjev podnosi, Ured državne uprave u županiji, neće procjenjivati imovinsko stanje žrtve/oštećenika.

  1. Pravo na opunomoćenika

Vlastitim angažiranjem, NIJE na teret proračunskih sredstava (osim ako se ne radi o žrtvi kaznenih djela protiv spolne slobode i trgovanja ljudima i/ili djetetu koje je žrtva.

  1. Pravo upozoravati na činjenice i predlagati dokaze

Nakon što je oštećenik/ica ispitan/a kao svjedok/inja, može ispitivati druge svjedoke/inje, a ako mu to pojedini sudac/kinja ne dopusti, može se obratiti državnom odvjetništvu, koje će to učiniti za njega/nju. Također, u fazama postupka koje su određene za dokazivanje, te najkasnije do kraja kaznenog/prekršajnog postupka, ukazati na dokaze i činjenice koje idu u korist oštećenika/ice.

  1. Prisustvovati dokaznom ročištu

Ovo nije dužnost niti obveza oštećenika, niti će svojim nedolaskom na dokazno ročište izgubiti kasnije priliku da sudjeluje poput pripremnog ročišta, rasprave i slično.

  1. Pravo prisustvovati raspravi, sudjelovati u dokaznom postupku, iznijeti završni govor

   7. Pravo izvršiti uvid u spis predmeta

Ovo pravo oštećenik/ica stječe tek nakon što je ispitan/a kao svjedok/inja u istom postupku, kako se uvidom u spis predmeta ne bi kontaminiralo znanje i činjenice koje oštećenik/ica ima.

  1. Zatražiti obavijest od državnog odvjetnika o poduzetim radnjama povodom njegove prijave i podnijeti pritužbu višem državnom odvjetniku

Po isteku dva mjeseca od podnošenja kaznene prijave možete od državnog odvjetništvo tražiti obavijest o poduzetim radnjama. Ako vas državni odvjetnik/ica nije obavijestio o poduzetim radnjama, a to je dužan u roku od trideset dana od zaprimljenog zahtjeva, ili ako niste zadovoljni danom obaviješću ili poduzetim radnjama, možete podnijeti pritužbu višem državnom odvjetniku/ici istog odvjetništva, dakle neposredno nadređenom.

  1. Pravo podnijeti žalbu

Žalba je odgovor na pojedini odluku ili presudu, oštećeniku/ici se isto pravo priznaje u skladu s napisanim uputama o pravnom lijeku na zaprimljenom rješenju/odluci (obratiti pozornost na rok i nadležno tijelo kojem se žalba podnosi).

  1. Pravo zatražiti povrat u prijašnje stanje

U slučaju da se zbog opravdanih razloga oštećenik/ica nije izjasnio/ila o preuzimanju kaznenog progona, nakon odbacivanja kaznene prijave ili odustanka državnog odvjetništva.

  1. Pravo biti obaviješten/a o ishodu kaznenog postupka

Odluke vezane za ishod kaznenog postupka (rješenja i presude) zatražiti od nadležnih tijela, državnog odvjetništva i suda.

PRAVA SVJEDOKA/INJE KAZNENOG DJELA ILI PREKRŠAJA

Žrtva kaznenog djela će u kaznenom postupku vrlo često biti po zvana kao svjedok/inja. Svjedok/inja u kaznenom postupku ima pravo:

  • ne odgovarati na pojedina pitanja ako je vjerojatno da bi time izložio sebe ili bliskog srodnika/icu kaznenom progonu, teškoj sramoti ili znatnoj materijalnoj šteti;
  • služiti se vlastitim jezikom, imati tumača ako je svjedok/inja gluha, gluho-slijepa ili nijema osoba;
  • u zakonom predviđenim slučajevima pravo na zaštitu fizičke sigurnosti, privatnosti (svjedočenje pod pseudonimom, putem video veze uz izmjenu glasa i lika), uključenje u program zaštite ukoliko mu/joj je ugrožen život;
  • izraziti nelagodu sudskom vijeću prilikom davanja iskaza pred javnosti ili okrivljenikom/icom;
  • na naknadu troškova nastalih zbog dolaska na sud.

Svjedok se mora odazvati pozivu državnog odvjetništva i suda (tijekom istrage i tijekom rasprave).

Svjedok/inja mora dati svoj iskaz, koji mora biti istinit. Državno odvjetništvo i predsjednik/ica sudskog vijeća dužni su upozoriti svjedoka/inju na posljedice davanja lažnog iskaza. Svjedok/inja mora izvijestiti sud o nemogućnosti dolaska zbog svog psihofzičkog stanja i opravdati svoj izostanak. Službena tijela prilikom uzimanja iskaza posebnu pažnju trebaju obratiti na ranjive svjedoke/inje: djecu, svjedoke koji se, zbog starosti ili zdravstvenog tanja ne mogu odazvati pozivu te žrtve kaznenog djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa, kaznenog djela trgovanja ljudima te kaznenih djela počinjenih u obitelji. Žrtva i/ili svjedok/inja u kaznenom postupku ima pravo na pomoć Odjela za podršku žrtvama i svjedocima tijekom kaznenog postupka te organizacija civilnog društva koje se bave podrškom žrtvama. Ako žive u udaljenim mjestima i nemaju javni prijevoz do mjesta u kome se provodi kazneni postupak imaju pravo na naknadu troškova u visini javnog prijevoza. Za starije i teško pokretne osobe može se organizirati prijevoz do suda.

NAKNADA TROŠKOVA DOLASKA SVJEDOKA NA SUD

Prema Pravilniku o naknadi troškova prijevoza u prekršajnom postupku svjedok ima pravo na naknadu troškova prijevoza na sud. Naknada troškova određuje se na zahtjev osobe koja ima pravo na naknadu.

Svjedok ima pravo na:

  1. Putne troškove ( obuhvaćaju naknadu za prijevoz sredstvima javnog prometa)

Putni troškovi obuhvaćaju:

  • izdatke za dolazak iz mjesta prebivališta odnosno boravišta do mjesta gdje se treba obaviti ispitivanje, vještačenje, tumačenje ili neka druga radnja
  • izdatke za povratak u prebivalište odnosno boravište.
  • Ovi troškovi obuhvaćaju i izdatke za prijevoz sredstvima javnog prometa u mjestu prebivališta odnosno boravišta.
  • Naknada za prijevoz pripada za putovanje obavljeno najkraćim putem i najekonomičnijim prometnim sredstvom.
  • Visina naknade za prijevoz utvrđuje se na osnovi putne karte ili na drugi odgovarajući način.
  • Na relacijama na kojima ne prometuju sredstva javnog prometa ili ne prometuju u pogodno vrijeme ili je iz drugih razloga bilo neophodno da se ne koristi sredstvo javnog prometa, svjedocima, vještacima, tumačima i stručnim osobama pripada naknada troškova u vidu obračuna pređenog kilometra kod upotrebe vlastitog prijevoznog sredstva.
  • Visina naknade se obračunava prema broju prijeđenih kilometara po propisima koji vrijede za suca/innu, odnosno voditelja postupka koji vodi postupak.
  1. Troškove za hranu i smještaj

Obuhvaćaju:

  • nužne izdatke za hranu i smještaj za vrijeme zadržavanja svjedoka izvan mjesta prebivališta odnosno boravišta u trajanju duljem od 8 sati računajući i vrijeme potrebno za dolazak u mjesto gdje treba obaviti svjedočenje kao i za povratak u mjesto prebivališta odnosno boravišta.
  • Za vrijeme zadržavanja izvan mjesta prebivališta ili boravišta preko 8 do 12 sati, svjedoku pripada naknada u visini 1/2 dnevnice, a za vrijeme provedeno preko 12 do 24 sata cijela dnevnica, koju imaju suci, odnosno voditelj postupka tijela prekršaja pred kojim se vodi postupak.
  1. Naknadu za izgubljeni osobni dohodak/ izgubljenu zaradu

Osobama u radnom odnosu pripada pravo na naknadu za izgubljeni osobni dohodak za vrijeme odsustvovanja s rada zbog odazivanja na poziv u svojstvu svjedoka. Poljodjelcima, obrtnicima i drugim osobama koje samostalno obavljaju djelatnost osobnim radom sredstvima u vlasništvu građana ili drugu profesionalnu djelatnost pripada naknada za izgubljenu zaradu zbog odazivanja na poziv u svojstvu svjedoka, vještaka, tumača i stručne osobe. Osobama u radnom odnosu naknadu izgubljenog osobnog dohotka isplaćuje poslodavac, državno tijelo u kojem su zaposleni ili osoba koja samostalno obavlja djelatnost osobnim radom sredstvima u vlasništvu građana ili drugu profesionalnu djelatnost. Poslodavac iz stavka 1., ovog članka ima pravo na refundiranje isplaćene naknade osobnog dohotka od suda, odnosno upravnog tijela koje vodi prekršajni postupak. Naknadu za izgubljenu zaradu poljoprivrednicima, obrtnicima i drugim osobama koje samostalno obavljaju djelatnost osobnim radom sredstvima u vlasništvu građana ili drugu profesionalnu djelatnost određuje sud, odnosno upravno tijelo koje vodi prekršajni postupak ovisno od izgubljenog vremena i zanimanja, time da iznos dnevne naknade ne može biti manji od iznosa prosječne mjesečne neto plaće ukupno zaposlenih u Republici Hrvatskoj za prethodno tromjesečje prema podacima Državnog zavoda za statistiku, podijeljene s 30 dana, a niti veći od dvostrukog iznosa te naknade.

KAKO BI MU TROŠKOVI BILI ISPLAĆENI SVJEDOK TREBA PRILOŽITI:

  • osobnu iskaznicu
  • osobni identifikacijski broj
  • broj tekućeg računa (ukoliko je račun zaštićen tada je onemogućena isplata troškova svjedoku)
  • Poziv suda

Aktualno

15. listopad, 2019 in Aktualnosti, Novosti, Projektne aktivnosti

Molba za dostavu ponude za PR usluge

1. UVOD Projekt "How Expertise Leads to Prevention, Learning, Identification, Networking and Ending Gender Based Violence (HELPLINE)" financiran je od strane Rights, Equality and Citizenship programa Europske unije. Glavni cilj projekta je pružiti zaštitu i podršku…
Više
17. rujan, 2019 in Aktualnosti, Novosti, Projektne aktivnosti

Fokus grupa s policijskim službenicima/ama

Jučer, 16. rujna, održana je fokus grupa s policijskim službenicima/ama u sklopu projekta How Expertise Leads to Prevention, Learning, Identification, Networking and Ending Gender Based Violence (HELPLINE) financiranog sredstvima Europske unije…
Više
13. rujan, 2019 in Aktualnosti, Novosti, Projektne aktivnosti

Molba za dostavu ponude za usluge promocije

Naziv projekta: How Expertise Leads to Prevention, Learning, Identification, Networking and Ending Gender Based Violence (HELPLINE) Broj ugovora: 810612 - HELPLINE - REC-RDAP-GBV-AG-2017 Nositeljica projekta: B.a.B.e. Budi aktivna. Budi emancipiran. Projektni partneri:…
Više
12. rujan, 2019 in Aktualnosti, Novosti, Projektne aktivnosti

Fokus grupa s pravosudnim djelatnicama

Danas je održana fokus grupa s pravosudnim djelatnicama u sklopu projekta How Expertise Leads to Prevention, Learning, Identification, Networking and Ending Gender Based Violence (HELPLINE) financiranog sredstvima Europske unije u okviru…
Više

Pravna i psihološka pomoć:
0800 200 144

Podrška žrtvama i svjedocima:
116 006